Specialization in Volleyball Game - Primary and Secondary Demands From the Setter Position

Volume 3, Issue 1 (2013)

Specialization in Volleyball Game - Primary and Secondary Demands From the Setter Position
Aleksandra Vujmilović, Tamara Karalić
Abstract: 
In team sports there must be a player specialized in the organization of the games. In volleyball game this role is assigned to the setter. It is not uncommon to hear the claim that the setter is ''the brain in the team''. With that we want to emphasize that the setters are players from which depends overall organization of the game. However, the setter with the prefix ''top'' must meet certain condition: functional, motor abilities and anthropometric or morphological characteristics but also meet certain requirements. The Characteristics of top setter is to be various and unpredictable especially when he set up the ball to attack, so that his every action has a tactical justification and be unexpected for opponents. Primary demands for the setter that he as a specialist must meet are the proper technique for setting a ball, mastering of all kinds of setting techniques, tactical ability of reviews and ability of peripheral vision.
Secondary demands that one specialist make complete in this area are mastering of spike techniques in attack and in defense, assuming the role of assistant of end-blocker. How is possible to ''produce'' of such a player, it is hard to say, however, the fact is that in modern volleyball exists positive trend outstanding setters despite the fact that today it is much more difficult to succeed in the struggle for this specific player's position in the team.
Keywords: 
setter position, specialization, volleyball
Full Text: 
PDF
References: 
  1. Barišić, V. (2007). Kineziološka analiza taktičkih sredstava u nogometnoj igri. Kineziološki fakultet, Zagreb. Doktorska disertacija.
  2. Bartlett, J., Smith, L., Davis, K., i Peel, J. (1991). Development of a valid volleyball skills test battery. Journal of Physical Education Recreation and Dance. 62. 19-21. American Alliance for Health, Physical Education, Recreation & Dance. Reston: VA.
  3. Bosnar K. i Gabrijelić, M. (1983). Relacije kognitivnih faktora i uspješnosti u nogometnoj igri. Kineziologija. Vol. 15. br. 2. 79-83.
  4. Bosnar, K. i Matković, B. (1983). Relacije kognitivnih faktora i uspješnosti u košarkaškoj igri. Kineziologija, Vol. 15. br. 2. 37-44.
  5. Bosnar, K. i Šnajder, V. (1983). Relacije kognitivnih faktora i uspjeha u odbojkaškoj igri. Kineziologija, 15(2). 123–129.
  6. Bzduh, I., Buhtel, J. i Ejem,  M. (1976). O psihološkoj pripremi vrhunske odbojkaške ekipe.  Izbor radova  iz strane literature. Vol.1. Beograd. 
  7. Gabrielić, M. (1977). Manifestne i latentne dimenzije vrhunskih sportaša nekih momčadskih sportskih igara u motoričkom, kognitivnom i konativnom  prostoru.  Doktorska disertacija, Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
  8. Grgantov, Z. (2003). Kondicijska priprema odbojkaša. Međunarodni znanstveno-stručni skup ''Kondicijska priprema sportaša''. Zbornik radova. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 460-465.
  9. Horga, S., Momirović, K. i Janković, V. (1983). Utjecaj konativnih regulativnih mehanizama na uspješnost igranja odbojke. Kineziologija, 15(2): 129–137.
  10. Janković, V. (1988). Latentna struktura tehničko-taktičkih elemenata u odbojci. Kineziologija. br. 1. Zagreb: Sportska medicina.Vol. 6. No. 1. 18.
  11. Janković, V. (1995). Odbojka. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
  12. Janković, V., Đurković, T. i Rešetar, T. (2009). Uvod u specijalizaciju igračkih uloga u odbojci. Priručnik. Zagreb: Autorska naklada.
  13. Keramičiev, D. (1991). Psihološka struktura na ličnosta na vrvnite sportisti na SR Makedonija. Doktorska disertacija. Skopje: Fakultet za fizička kultura.
  14. Kovar, R. (1981). Human variation in motor abilities and its genetic analysis. Prague: Charles University.
  15. Matković, B., Huljak, A. i Matković, B. (1999). Antropološki profil perspektivnih odbojkašica. Zbornik radova 2. međunarodne naučne konferencije "Kineziologija za 21. vek" / Milanović, Dragan (ur.). 408-411. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
  16. Meinel, K. (1977). Bewegungslehre. Berlin-Ost: Volk and Wissen Volkskeigener Verlag.
  17. Mikšić, D. (1997).Uvod u ergonomiju. Zagreb: Fakultet strojarstva i brodogradnje.
  18. Milenkoski, J. (1995). Relacii pomeđu nekoi kognitivni, bazični motorički i situaciono-motorički sposobnosti kaj odbojkarite od prvata makedonska liga. Magisterski trud, Skopje: FFK. 
  19. Milenkoski, J., Naumovski, M. i Hristovski, R. (1996). Vlijanie na nekoi bazični motorički sposobnosti vrz situaciono-motoričkata sposobnost odbivanje na topkata so prsti kaj vrvni odbojkari. Naukata vo funkcija na sportot. Zbornik na trudovi. Skopje: FFK.
  20. Mladenović, I. i Đurašković-Ćirić, R. (2008). Analiza morfoloških karakteristika i funkcionalnih sposobnosti devojčica selekcionisanih za odbojku. Glasnik Antropološkog društva Srbije. br. 43, 207-211    .
  21. Nešić, G. (2000). Operativno rukovođenje odbojkaškom ekipom. Međunarodni simpozijum odbojkaških trenera u okviru Svetske lige – FIVB. Novi Sad: RZS.
  22. Nićin, Đ. i Kalajdžić, J. (1996).  Antropomotrika. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture. Centar za fizičko obrazovanje i usavršavanje.
  23. Strahonja, A. (1983). The relationship between situational motor factors and performance in volleyball. [In Croatian.] Kinesiology, 15(2), 92-103.
  24. Sudarov, N. i Fratrić, F. (2010).  Dijagnostika treniranosti sportista. Novi Sad: Pokrajinski zavod za sport.
  25. Tomić, D. (1984). Trening dizača u odbojci. Beograd: Istitut za unapređivanje organizacije rada i stručno usavršavanje kadrova i dr Drago Tomić.
  26. Web stranica: http://www.fivb.org/EN/volleyball/competitions/WorldLeague.