Usporedba maksimalnog primitka kisika (VO2max) djevojčica dobi 10 i 14 godina

Volume 6, Issue 2 (2016)

Usporedba maksimalnog primitka kisika (VO2max) djevojčica dobi 10 i 14 godina
Marko Badrić, Ivan Prskalo, Velibor Srdić
Apstrakt: 

Cilj istraživanja bio je utvrditi da li djevojčice u dobi od četrnaest godina imaju više vrijednosti aerobnog kapaciteta od djevojčica u dobi od deset godina. U istraživanju se željelo utvrditi da li se porastom dobi smanjuje razina kardiorespiratornog fitnesa kod djevojčica te da li se smanjuje ukupna tjelesna aktivnost. Niska razina kardiorespiratornog fitnesa očituje se u mnogim istraživanjima već od rane mladosti, a u velikoj je korelaciji sa sedentarnim načinom života. U istraživanju je sudjelovalo 94 djevojčica od četvrtog razreda do osmog razreda osnovne škole. Uzorak varijabli činile su antropometrijske mjere: tjelesna visina, tjelesna težina, opseg struka, opseg bokova. Sve mjere provedene su prema International Biological Program (IBP). Za procjenu postotaka masti u organizmu (BF%) korišten je i instrument Omron (Tip BF511, Japan).
Aerobni kapacitet dobiven je višestupnjaskim testom trčanja od 20 metara Schuttle run testom. Razina tjelesne aktivnosti procijenjena je PAQ-C upitnikom. Vidljivo je da samo 5% učenica zadovoljava preporuke o bavljenju tjelesnom aktivnošću dok se njih 83% bave umjerenom tjelesnom aktivnošću. Statistički značajna razlika pojavila se kod varijable kojom se procjenjivao aerobni kapacitet gdje je utvrđeno da djevojčice u dobi od deset godina (p=0,00) imaju bolji aerobni kapacitet od četrnaestogodišnjih djevojčica.
Također, djevojčice u dobi od deset godina značajno više vremena provode u tjelesnoj aktivnosti (p=0,00). Rezultati korelacije između aerobnog kapaciteta (VO2max) i ukupne tjelesne aktivnosti (PA) pokazuju značajnu pozitivnu povezanost (r = 0,42; p = 0,00). Djevojčice koje ne provode tjelesnu aktivnost u preporučenom vremenu od minimalno 60 minuta imaju potrebu da se usmjeravaju u različite oblike zdravog načina života s posebnim naglaskom na svakodnevno tjelesno vježbanje koje bi trebalo da utječe na povećanje njihovog aerobnog kapaciteta.

Ključne riječi: 
kardiorespiratorni fitnes, tjelesna aktivnost, VO2max, tjelesna aktivnost, djevojčice.
Puni tekst: 
PDF
Reference: 
  • Adegboye, A.RA., Anderssen, SA., Froberg, K., Sardinha, LB., Heitmann, Berit L.; Steene-Johannessen, J., Kolle, E., Andersen, LB. (2011). Recommended aerobic fitness level for metabolic health in children and adolescents: a study of diagnostic accuracy. British Journal of Sports Medicine; Volume 45(9), 722-728
  • Apor, P. (2011). Measure of fitness and physical activity related to cardiovascular diseases and death. Orv Hetil 152, 107-113.
  • Ara, I., Moreno, L.A., Leiva, M.T., Gutin, B., Casajus, A. (2007). Adiposity, physical activity, and physical fitness among children from Aragon, Spain. Obesity, 15, 1918-1924.
  • Barbosa Filho VC, Lopes Ada S, Bozza R, Rech CR, de Campos W. (2014). Correlates of cardiorespiratory and muscular fitness among Brazilian adolescents. Am J Health Behav., 38(1), 42-52.
  • Collings PJ., Westgate K., Väistö J., Wijndaele K., Atkin AJ., Haapala EA., Lintu N., Laitinen T., Ekelund U., Brage S., Lakka TA (2016). Cross-Sectional Associations of Objectively-Measured Physical Activity and Sedentary Time with Body Composition and Cardiorespiratory Fitness in Mid-Childhood: The PANIC Study. Sports Med. doi: 10.1007/s40279-016-0606-x
  • Crocker, PR., Bailey, DA., Faulkner, RA., Kowalski, KC., & McGrath, R. (1997). Measuring general levels of physical activity: preliminary evidence for the Physical Activity Questionnaire for Older Children. Medicine & Science in Sports & Exercise, 29 (10), 1344-1349.
  • Currie, C., Zanotti, C., Morgan, A., Currie, D., de Looze, M., Roberts, C., Samdal, O.,Smith, ORF., & Barnekow, V. (2012). Social determinants of health and well-being among young people. Health behaviour in school-aged children (HBSC) study: international report from the 2009/2010 survey (Health Policy for Children and Adolescents, No. 6). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Retrieved from http://www.euro.who.int/   data/assets/pdf_file/0003/163857/Social-determinants-of health-and-well-being-among-young-people.pdf
  • Dencker, M., Thorsson, O., Karlsson, M. K., Linden, C., Wollmer, P., & Anderson, L. B. (2007). Gender Differences and Determinants of Aerobic Fitness in Children Aged 8 - 11 Years. European Journal of Applied Physiology, 99, 19-26. http://dx.doi.org/10.1007/ s00421-007-0406-y
  • Dhara, S. & Chatterjee, K. (2015). A Study of VO2 max in Relation with Body Mass Index (BMI) of Physical Education Students. Res. J. Physical Education Sci, 3(6), 9-12.
  • Ferreira, I., Twisk, J.W., van Mechelen, W., Kemper, H.C. & Stehouwer, C.D. (2005). Development of fatness, fitness, and lifestyle from adolescence to the age of 36 years: determinants of the metabolic syndrome in young adults: the Amsterdam growth and health longitudinal study. Arch Intern Med, 165, 42–48.
  • Gahche J, Fakhouri T, Carroll DD, Burt VL, Wang CY, Fulton JE. (2014). Cardiorespiratory fitness levels among U.S. youth aged 12-15 years: United States, 1999-2004 and 2012. NCHS Data Brief. May. (153):1-8. Grant, S., Corbett, K., Amjad, A.M., Wilson, J. & Aitchison, T. (1995). A comparison of methods of predicting maximum oxygen uptake. Br J Sports Med, 29, 147-152.
  • Jureša, V., KujundžićTiljak, M., Musil, V. (2011). Hrvatske referentne vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih tjelesna visina, tjelesna masa, indeks tjelesne mase, opseg struka, opseg bokova. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
  • Kowalski, K., Crocker, PR., Donen, R. (2004). The Physical Activity Questionnaire for Older Children (PAQ-C) and Adolescents (PAQ-A). Retrieved from www.dapatoolkit.mrc.ac.uk/documents/en/PAQ/PAQ_manual.pdf
  • Leger, L.A., & Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20-m shuttle run test to predict VO2max. European Journal of Applied Physiology, 49, 1-12.
  • Lobelo F, Pate RR, Dowda M, et al. (2009). Validity of cardiorespiratory fitness criterion referenced standards for adolescents. Med Sci Sports Exerc, 41, 1222–9.
  • Magutah, K. (2013). Cardio-respiratory fitness markers among Kenyan university students using a 20m shuttle run test (SRT). African Health Sciences, 13(1), 10-16.
  • McCarthy HD, Cole TJ, Fry T, Jebb SA, Prentice AM. (2006). Body fat reference curves for children. Int J Obes, 30, 598-602.
  • Ortega FB, Artero EG, Ruiz JR, Espana-Romero V, Jimenez-Pavon D, Vicente-Rodriguez G et al. (2011). Physical fitness levels among European adolescents: the HELENA study. Br J Sports Med, 45, 20–29.
  • Parikh T, Stratton G. (2011). Influence of intensity of physical activity on adiposity and cardiorespiratory fitness in 5–18-year-olds. Sports Med, 41, 477–88.
  • Ruiz JR, Ortega FB, Rizzo NS, et al.(2007). High cardiovascular fitness is associated with low metabolic risk score in children: the European Youth Heart Study. Pediatr Res, 61, 350–5.
  • Shete, A.N., Bute, S.S., & Deshmukh, P.R. (2014). A Study of VO2 Max and Body Fat Percentage in Female Athletes. Journal of Clinical and Diagnostic Research, 8 (12), BC01-BC03.
  • Vučetić, V., & Šentija, D. (2005). Dijagnostika funkcionalnih sposobnosti – zašto, kada i kako testirati sportaše? Kondicijski trening: Stručni časopis za teoriju i metodiku kondicijske pripreme. 2, (2), 8-14
  • Welk GJ, Laurson KR, Eisenmann JC, Cureton KJ. (2011). Development of youth aerobic-capacity standards using receiver operating characteristic curves. Am J Prev Med 41 (4 Suppl 2), S111–6.
  • Winsley, J.R., Armstrong, N., Midlebrooke, R.A., Ramos-Ibanez, N., Williams, C.A. (2006). Aerobic fitness and visceral adiposity tissue in children. Acta Paediat, 95, 1435-1438.