Usporedba maksimalnog primitka kisika (VO2max) djevojčica dobi 10 i 14 godina

Volume 6, Issue 2 (2016)

Marko Badrić, Ivan Prskalo, Velibor Srdić

Apstrakt:

Cilj istraživanja bio je utvrditi da li djevojčice u dobi od četrnaest godina imaju više vrijednosti aerobnog kapaciteta od djevojčica u dobi od deset godina. U istraživanju se željelo utvrditi da li se porastom dobi smanjuje razina kardiorespiratornog fitnesa kod djevojčica te da li se smanjuje ukupna tjelesna aktivnost. Niska razina kardiorespiratornog fitnesa očituje se u mnogim istraživanjima već od rane mladosti, a u velikoj je korelaciji sa sedentarnim načinom života. U istraživanju je sudjelovalo 94 djevojčica od četvrtog razreda do osmog razreda osnovne škole. Uzorak varijabli činile su antropometrijske mjere: tjelesna visina, tjelesna težina, opseg struka, opseg bokova. Sve mjere provedene su prema International Biological Program (IBP). Za procjenu postotaka masti u organizmu (BF%) korišten je i instrument Omron (Tip BF511, Japan).
Aerobni kapacitet dobiven je višestupnjaskim testom trčanja od 20 metara Schuttle run testom. Razina tjelesne aktivnosti procijenjena je PAQ-C upitnikom. Vidljivo je da samo 5% učenica zadovoljava preporuke o bavljenju tjelesnom aktivnošću dok se njih 83% bave umjerenom tjelesnom aktivnošću. Statistički značajna razlika pojavila se kod varijable kojom se procjenjivao aerobni kapacitet gdje je utvrđeno da djevojčice u dobi od deset godina (p=0,00) imaju bolji aerobni kapacitet od četrnaestogodišnjih djevojčica.
Također, djevojčice u dobi od deset godina značajno više vremena provode u tjelesnoj aktivnosti (p=0,00). Rezultati korelacije između aerobnog kapaciteta (VO2max) i ukupne tjelesne aktivnosti (PA) pokazuju značajnu pozitivnu povezanost (r = 0,42; p = 0,00). Djevojčice koje ne provode tjelesnu aktivnost u preporučenom vremenu od minimalno 60 minuta imaju potrebu da se usmjeravaju u različite oblike zdravog načina života s posebnim naglaskom na svakodnevno tjelesno vježbanje koje bi trebalo da utječe na povećanje njihovog aerobnog kapaciteta.

Ključne riječi:

kardiorespiratorni fitnes, tjelesna aktivnost, VO2max, tjelesna aktivnost, djevojčice.

Puni tekst:

PDF

DOI:

http://dx.doi.org/

Reference:

Adegboye, A.RA., Anderssen, SA., Froberg, K., Sardinha, LB., Heitmann, Berit L.; Steene-Johannessen, J., Kolle, E., Andersen, LB. (2011). Recommended aerobic fitness level for metabolic health in children and adolescents: a study of diagnostic accuracy. British Journal of Sports Medicine; Volume 45(9), 722-728
Apor, P. (2011). Measure of fitness and physical activity related to cardiovascular diseases and death. Orv Hetil 152, 107-113.
Ara, I., Moreno, L.A., Leiva, M.T., Gutin, B., Casajus, A. (2007). Adiposity, physical activity, and physical fitness among children from Aragon, Spain. Obesity, 15, 1918-1924.
Barbosa Filho VC, Lopes Ada S, Bozza R, Rech CR, de Campos W. (2014). Correlates of cardiorespiratory and muscular fitness among Brazilian adolescents. Am J Health Behav., 38(1), 42-52.
Collings PJ., Westgate K., Väistö J., Wijndaele K., Atkin AJ., Haapala EA., Lintu N., Laitinen T., Ekelund U., Brage S., Lakka TA (2016). Cross-Sectional Associations of Objectively-Measured Physical Activity and Sedentary Time with Body Composition and Cardiorespiratory Fitness in Mid-Childhood: The PANIC Study. Sports Med. doi: 10.1007/s40279-016-0606-x
Crocker, PR., Bailey, DA., Faulkner, RA., Kowalski, KC., & McGrath, R. (1997). Measuring general levels of physical activity: preliminary evidence for the Physical Activity Questionnaire for Older Children. Medicine & Science in Sports & Exercise, 29 (10), 1344-1349.
Currie, C., Zanotti, C., Morgan, A., Currie, D., de Looze, M., Roberts, C., Samdal, O.,Smith, ORF., & Barnekow, V. (2012). Social determinants of health and well-being among young people. Health behaviour in school-aged children (HBSC) study: international report from the 2009/2010 survey (Health Policy for Children and Adolescents, No. 6). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Retrieved from http://www.euro.who.int/ data/assets/pdf_file/0003/163857/Social-determinants-of health-and-well-being-among-young-people.pdf
Dencker, M., Thorsson, O., Karlsson, M. K., Linden, C., Wollmer, P., & Anderson, L. B. (2007). Gender Differences and Determinants of Aerobic Fitness in Children Aged 8 - 11 Years. European Journal of Applied Physiology, 99, 19-26. http://dx.doi.org/10.1007/ s00421-007-0406-y
Dhara, S. & Chatterjee, K. (2015). A Study of VO2 max in Relation with Body Mass Index (BMI) of Physical Education Students. Res. J. Physical Education Sci, 3(6), 9-12.
Ferreira, I., Twisk, J.W., van Mechelen, W., Kemper, H.C. & Stehouwer, C.D. (2005). Development of fatness, fitness, and lifestyle from adolescence to the age of 36 years: determinants of the metabolic syndrome in young adults: the Amsterdam growth and health longitudinal study. Arch Intern Med, 165, 42–48.
Gahche J, Fakhouri T, Carroll DD, Burt VL, Wang CY, Fulton JE. (2014). Cardiorespiratory fitness levels among U.S. youth aged 12-15 years: United States, 1999-2004 and 2012. NCHS Data Brief. May. (153):1-8. Grant, S., Corbett, K., Amjad, A.M., Wilson, J. & Aitchison, T. (1995). A comparison of methods of predicting maximum oxygen uptake. Br J Sports Med, 29, 147-152.
Jureša, V., KujundžićTiljak, M., Musil, V. (2011). Hrvatske referentne vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih tjelesna visina, tjelesna masa, indeks tjelesne mase, opseg struka, opseg bokova. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Kowalski, K., Crocker, PR., Donen, R. (2004). The Physical Activity Questionnaire for Older Children (PAQ-C) and Adolescents (PAQ-A). Retrieved from www.dapatoolkit.mrc.ac.uk/documents/en/PAQ/PAQ_manual.pdf
Leger, L.A., & Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20-m shuttle run test to predict VO2max. European Journal of Applied Physiology, 49, 1-12.
Lobelo F, Pate RR, Dowda M, et al. (2009). Validity of cardiorespiratory fitness criterion referenced standards for adolescents. Med Sci Sports Exerc, 41, 1222–9.
Magutah, K. (2013). Cardio-respiratory fitness markers among Kenyan university students using a 20m shuttle run test (SRT). African Health Sciences, 13(1), 10-16.
McCarthy HD, Cole TJ, Fry T, Jebb SA, Prentice AM. (2006). Body fat reference curves for children. Int J Obes, 30, 598-602.
Ortega FB, Artero EG, Ruiz JR, Espana-Romero V, Jimenez-Pavon D, Vicente-Rodriguez G et al. (2011). Physical fitness levels among European adolescents: the HELENA study. Br J Sports Med, 45, 20–29.
Parikh T, Stratton G. (2011). Influence of intensity of physical activity on adiposity and cardiorespiratory fitness in 5–18-year-olds. Sports Med, 41, 477–88.
Ruiz JR, Ortega FB, Rizzo NS, et al.(2007). High cardiovascular fitness is associated with low metabolic risk score in children: the European Youth Heart Study. Pediatr Res, 61, 350–5.
Shete, A.N., Bute, S.S., & Deshmukh, P.R. (2014). A Study of VO2 Max and Body Fat Percentage in Female Athletes. Journal of Clinical and Diagnostic Research, 8 (12), BC01-BC03.
Vučetić, V., & Šentija, D. (2005). Dijagnostika funkcionalnih sposobnosti – zašto, kada i kako testirati sportaše? Kondicijski trening: Stručni časopis za teoriju i metodiku kondicijske pripreme. 2, (2), 8-14
Welk GJ, Laurson KR, Eisenmann JC, Cureton KJ. (2011). Development of youth aerobic-capacity standards using receiver operating characteristic curves. Am J Prev Med 41 (4 Suppl 2), S111–6.
Winsley, J.R., Armstrong, N., Midlebrooke, R.A., Ramos-Ibanez, N., Williams, C.A. (2006). Aerobic fitness and visceral adiposity tissue in children. Acta Paediat, 95, 1435-1438.