Struktura nogometa na osnovu indikatora situacione efikasnosti svjetskih prvenstava 2010, 2014, 2018. godine
Volume 14, Issue 1 (2024)
Volume 14, Issue 1 (2024)
Struktura nogometa na osnovu indikatora situacione efikasnosti svjetskih prvenstava 2010, 2014, 2018. godine
Apstrakt:
Cilj ovog istraživanja bio je utvrđivanje
strukture nogometa kroz indikatore situacione efikasnosti
na utakmicama svjetskih prvenstava. Uzorak istraživanja
činilo je 370 nogometaša koji su odigrali svih 90
minuta utakmica osmine finala tri svjetska nogometna
prvenstva SP2010 (N=124), SP2014 (N =126) i SP2018
(N =120) godine. Korišteno je 30 varijabli situacione
efikasnosti koje su preuzete sa oficijalne stranice Svjetske
nogometne federacije (www.fifa.com). Za utvrđivanje
strukture nogometa, korištena je faktorska analiza, metoda
glavnih komponenata sa kosom direkt oblimin transformacijom,
a za utvrđivanje značajnosti izlovanih faktora
korišten je Kaiser-Gutmanovim kriterij. Analizom
rezultata objašnjenost zajedničke varijanse bila najveća
na SP 2010 (83,52 %), zatim na SP 2014, (81,97 %), a
najmanja objašnjena varijansa bilo je na SP 2018 godine
(76,30 %). U strukturi nogometa na SP 2010 i SP 2014
izdvojilo se 6 latentnih faktora, a na SP 2018 izdvojila
su se 4 latentna faktora, koji su različito zasićeni sutuacionim
indikatorima. Zaključujemo da su se u vremenskom
razdoblju od 8 godina desile promjene u strukturi
nogometa, što nam pokazuje broj i struktura izlovanih
faktora. Promijenila se struktura nogometa na način da
se smanjio broj faktora sa 6 na 4, a struktura izolovanih
faktora jasno definiše savremeni nogomet. Na osnovu
rezultat mogu se jasno odrediti smjernice i standardi na
kojima treba da se bazira nogometni trening, pri tom koristeći
određena trenažna sredstva, trenažne stimuluse i
odgovarajuća trenažna opterećenja kako bi se postigao
visok nivo fizičke pripremljenosti, visok nivo tehnike u
kretanju, visok ritam igre i taktička zrelost nogometaša.
Ključne riječi:
vrhunski nogometaši, indikatori, situaciona efikasnost, Svjetsko prvenstvo
Puni tekst:
Reference:
Ademović. A. (2016). Differences in the quantity and intensity of playing in elite soccer players of different positions in the game. Homosporticus.
18(1). 26–31.
Ademović. A., Čolakhodžić. E., Talović. M. & Kajmović. H. (2012). Top footballer model based on indicators of situational efficiency in the
round of 16 at the 2010 FIFA World Cup. Homosporticus. 14(2). 35–40.
Ademović. A., Palić. A., Čolakhodžić. E. & Popo. A. (2021). Analysis of differences in running performances of elite European and Latin
American football players. Scientific Journal in Sports and Medical-Rehabilitation Science. 11(1). 86–94.
Barišić. V. (2007). Kineziološka analiza taktičkih sredstava u nogometnoj igri. (Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu). Zagreb:
Kineziološki fakultet. [In Croatian]
Carling. C., Reilly. T. & Williams. A. (Eds.). (2009). Performance assessment for field sports. London: Routledge.
Čolakhodžić. E. (2019). Factor analysis of football structure through indicators of the situation of football players during the matches of World
Championships in 2014. In 3rd International Social Science Conference (Education – Sport Science – Culture). 23–25 January. 2019
(pp. 26–28). Bangkok: Ağrı İbrahim Çeçen University.
Čolakhodžić. E. (2021). Metodologija i tehnologija naučnoistraživačkog rada. Mostar: Univerzitet „Džemal Bijedić” u Mostaru. Nastavnički
fakultet. [In Croatian]
Čolakhodžić. E., Đedović. D., Skender. N., Novaković. R. & Popo. A. (2017). Differences in distance and intensity of movement of World Soccer
Championship participants in 2010 and 2014. 15th International Sport Sciences Congress. Antalija; Turkiye.
Davids. K., Araujo. D., Correia. V. & Vilar. L. (2013). How small-sided and conditioned games enhance acquisition of movement and decisionmaking
skills. Exercise and Sport Sciences Reviews. 41(3). 154–161. doi:10.1097/JES.0b013e318292f3ec
Drust. B., Atkinson. G. & Reilly. T. (2007). Future perspectives in the evaluation of the physiological demands of soccer. Sports Medicine.
37(9). 783–805.
Garganta. J. (2009). Trends of tactical performance analysis in team sports: Bridging the gap between research training and competition. Revista
Portuguesa De Ciências Do Desporto. 9(1). 81–89.
Gomez. M. A., Gomez. M., Lago-Penas. C. i Sampaio. J. (2012). Effects of game location and final outcome on game retlated statistics in each
zone on the pitch in professional football. European Journal of Sport Science. 12(5). 393-398.
Jazvin. A., Palić. A., Ademović. A. & Skender. N. (2021). Correlation between sprint. agility. and vertical jump of elite soccer players. Science.
Movement and Health. 21(2 Supplement). 229–233.
Krustrup. P. Dvorak. J., Junge. A. & Bangsbo. J. (2010). Executive summary: The health and fitness benefits of regular participation in smallsided
football games. Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports. 20(s1). 132-135.
Krustrup. P., Hansen. P. R., Nielsen. C. M., Larsen. M. N., Randers. M., Manniche. V.. . .. Bangsbo. J. (2014). Structural and functional cardiac
adaptations to a 10-week school-based football intervention for 9–10-year-old children. Scandinavian Journal of Medicine & Science
in Sports. 24(S1). 4-9.
Mihačić. V. & Ujević. B. (2003). Kondicija nogometaša: Priručnik za UEFA A trenere. Zagreb: Hrvatska nogometna akademija. [In Croatian]
Sporiš. G., Šamija. K., Milanović. Z. & Bonacin. D. (2012). Latent Structure of Soccer in the Phases of Attack and Defense. Collegium Antropologicum.
36(2). 593–603.
Sekulić. Ž., Ilić. N., Dragosavljević. D. (2019) Repeated sprint ability in football players at different levels of competition. Scientific Journal
in Sports and Medical-Rehabilitation Science. 9(2). 139-148
Vilar. L., Araujo. D., Davids. K. & Button. C. (2012). The role of ecological dynamics in analyzing performance in team sports. Sports Medicine.
42(1). 1–10. doi:10.2165/11596520-000000000-00000
FIFA official website: www.fifa.com, 15.1.2024.
