Značaj fizičke aktivnosti u menadžmentu konflikata, zdravlju zaposlenih i poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga
Volume 5, Issue 1 (2015)
Volume 5, Issue 1 (2015)
Značaj fizičke aktivnosti u menadžmentu konflikata, zdravlju zaposlenih i poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga
Apstrakt:
Cilj istraživanja je bio da se istraži značaj “pojačanja fizičke aktivnosti” u prevenciji konflikata u zdravstvenim ustanovama sa refleksijom na zdravlje zaposlenih i kvalitet zdravstvenih usluga koje pružaju. Podaci su prikupljeni putem ankete zaposlenih u JZU „Dom zdravlja“ Živinice.
Rezultati istraživanja pokazuju da 4 (3,7 %) ispitanika smatra da ne treba fizičku aktivnost primjenjivati u mjerama prevencije, 104 (96,3 %) smatra da je to značajna mjera (“povremeno” i “da - uvijek”) prevencije i upravljanja konflikata u zdravstvenim ustanovama.
Istaknuto mjesto u menadžmentu konflikta treba da bude fizička aktivnost uz primjenu adekvatnih strategija, planova, programa i procedura u prevenciji, zaštiti i unapređenju zdravlja zaposlenih. Tako bi se mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih zaštitilo i unaprijedilo, postiglo zadovoljstvo na radnom mjestu, poboljšao kvalitet i sigurnost usluga koje pružaju, efektivnost, efikasnost i uspješno funkcionisanje ustanove. Interne i eksterne konflikte ne treba izbjegavati, nego ovladavati strategijama i tehnikama za njihovo uspješno preveniranje i upravljanje. Pored sticanja stručnih znanja i vještina, zaposleni se trebaju kontinuirano educirati iz menadžment konflikta, zaštite zdravlja u okviru antistresnih programa, organizacionih i menadžerskih edukacija.
Rezultati istraživanja pokazuju da 4 (3,7 %) ispitanika smatra da ne treba fizičku aktivnost primjenjivati u mjerama prevencije, 104 (96,3 %) smatra da je to značajna mjera (“povremeno” i “da - uvijek”) prevencije i upravljanja konflikata u zdravstvenim ustanovama.
Istaknuto mjesto u menadžmentu konflikta treba da bude fizička aktivnost uz primjenu adekvatnih strategija, planova, programa i procedura u prevenciji, zaštiti i unapređenju zdravlja zaposlenih. Tako bi se mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih zaštitilo i unaprijedilo, postiglo zadovoljstvo na radnom mjestu, poboljšao kvalitet i sigurnost usluga koje pružaju, efektivnost, efikasnost i uspješno funkcionisanje ustanove. Interne i eksterne konflikte ne treba izbjegavati, nego ovladavati strategijama i tehnikama za njihovo uspješno preveniranje i upravljanje. Pored sticanja stručnih znanja i vještina, zaposleni se trebaju kontinuirano educirati iz menadžment konflikta, zaštite zdravlja u okviru antistresnih programa, organizacionih i menadžerskih edukacija.
Ključne riječi:
zaposleni, fizička aktivnost, konflikti, prevencija, zdravlje, kvalitet usluga
Puni tekst:
Reference:
- Brestovački, B., Milutinović, D., Cigić, T., Grujić, V., & Simin, D. (2011). Conflict styles observed in doctors and nurses in health care organization. Medicinski pregled, 64(5-6), 262-266.
- Heimer, S. i Čajavec, R. (2006). Medicina sporta. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
- Milović, Lj. (2004). Organizacija zdravstvene nege sa menadžmentom. Beograd: Naučna KMD.
- Milić, A. (2009). Čovjek i njegov socijalni svijet. Banja Luka: Psimedica.
- Robbins, S. P. (1992). Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Zagreb: Mate.
- Rot, N. (2000). Opšta psihologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Standardi za timove porodične /obiteljske medicine, AKAZ, oktobar, 2014.
- Srića, V. (1995). Inventivni menadžer. Zagreb: MEP Consult, Zagreb.
- Šarenac, R. i Begu, B. (2006). Rješavanje konfliktnih situacija. Podgorica.
