Maksimalna potrošnja kiseonika kod različitih grupa sportista

Volume 1, Issue 1 (2011)

Maksimalna potrošnja kiseonika kod različitih grupa sportista
Vladan Pelemiš, Nebojša Mitrović, Borislav Cicović, Dejan Lolić
Apstrakt: 

Na uzorku od 45 ispitanika, muškog pola, 15 fudbalera FK „Čukarički Stankom“ iz Beograda, 15 kajakaša KK „Ivo Lola Ribar“ iz Beograda i 15 džudista JK „Olimp“ iz Beograda, uzrasta od 19 do 25 godina, bilo je izvršeno merenje maksimalne potrošnje kiseonika i srčane frekvence u opterećenju direktnom metodom - Conconijevim testom na pokretnoj traci. Primenom univarijatne analize varijanse, utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika između navedenih grupa sportista u varijabli VO2 max. Primenom t-testa za dve nezavisne grupe utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika između kajakša i fudbalera u varijabli VO2 max u korist kajakaša, između fudbalera i džudista u korist fudbalera i kajakaša i džudista u korist kajakaša. U varijabli Srčana frekvenca u opterećenju, statistički značajane razlike nisu uočene.

Ključne riječi: 
funkcionalne sposobnosti, fudbaleri, kajakaši, džudisti, razlike
Puni tekst: 
PDF
Reference: 
  1. Al-Hazzaa, H.M., Almuzaini, K.S., Al-Refaee, S.A., Sulaiman, M.A., Dafterdar, M.Y., Al-Ghamedi, A. et. al. (2001). Aerobic and anaerobic power characteristics of Saudi elite soccer players. Journal Sports Medicine Physical Fitness; 41 (1), 54-61.
  2. Aziz, A.R., Chia, M., Teh, K.C. (2000). The relationship between maximal oxygen uptake and repeated sprint performance indices in field hockey and soccer players. Journal Sports Medicine Physical Fitness, 40 (3), 195-200.
  3. Bowers, R.W., Fox, E.L. (1988). Sports Physiology. 3rd. ed. Boston: McGraw-Hill.
  4. Casajus, J.A. (2001). Seasonal variation in fitness variables in professional soccer players. Journal Sports Medicine Physical Fitness, 41 (4), 463-469.
  5. Grujić, N. (1985). Određivanje energetskog kapaciteta čoveka i njegove promjene pod uticajem hroničnog opterećenja. Doktorska disertacija. Novi Sad: Medicinski fakultet.
  6. Helgerud, J., Engen, L.C., Wisloffm U., Hoff, J. (2001). Aerobic endurance training improves soccer performance. Medicine Science Sports Exerciries, 33 (11), 1925-1931.
  7. Ponorac, N., Matavulj, A., Grujić, N., Rajkovača, Z. i Kovačević, P. (2005). Maksimalna potrošnja kiseonika (VO2 max) kao pokazatelj fizičke sposobnosti sportiste Acta Medica Medianae, 44 (4), 17–20.
  8. Pripstein, L.P., Rhodes, E.C., McKenzie, D.C., Coutts, K.D. (1999). Aerobic and anaerobic energy during a 2-km race simulation in female rowers. Europe Journal Apploud Physiology Occup Physiology, 79 (6), 491-494.
  9. Wilmore, H.J., Costill, L.D. (1999). Physiology of sport and exercise. 2nd ed. Champaign IL: Human Kinetics.
  10. Wisloff, U., Helgerud, J., Hoff, J. (1998). Strength and endurance of elite soccer players. Medicine Science Sports Execiries, 30 (3), 462-467.
  11. Živanić, S., Životić-Vanović, M., Malićević, S., Mijić, R., Ostojić, S., Bogdnović, S. (2003). Morfo-funkcionalne karakteristike prvoligaških fudbalera u SCG. U Zborniku sažetaka „Prvi srpski kongres sportskih nauka i medicine sporta“ (str. 23-32) Beograd: Medicinski fakultet.
  12. Živanić, S., Životić-Vanović, M., Mijić, R., Dragojević, R. (1999). Aerobna sposobnost i njena procena Astrandovim testom opterećenja na bicikl-ergometru. Beograd; Udruženje za medicinu sporta Srbije.